22/06/2020
*JL Hospi-Tech | Forum*
*''Èske w te konn sa?''*
Jodia nan ribrik la nou pral pale w de *Telefòn mobil*
Yo souvan itilize telefòn mobil kòm yon mwayen pou nou kominike swa pa apèl, swa pa sms
*Kisa yon telefòn mobil ye?*
Yon telefòn mobil, oswa telefòn selilè se yon aparèy telekominikasyon elektwonik, nòmalman pòtab, ki ofri yon fonksyon apèl mobil epi ki ka itilize sou yon long distans sou yon "kouvèti rezo".
Nan peyi Bèljik, New Caledonia ak Reunion, tèm "GSM" lan nan lang anglè a (Global Systèm for Mobil communication), yon estanda kominikasyon telefòn mobil te souvan itilize pou deziye yon telefòn mobil. Nan peyi Swis, Natel te souvan pale de (Nasyonal Telefon, ki se yon mak nan Swisscom, nan ansyen rezo telefòn mobil Natel pou machin). Nan peyi Kanada kote yo pale franse ak nan Aosta Valley, tèm selilè a te souvan itilize.
Etid ki gen rapò ak ekipman telefòn mobil yo, swa entènasyonal oswa nasyonal, te fè distenksyon ant de kategori prensipal telefòn mobil:
➖Sou yon bò, telefòn mobil ki baze esansyèlman sou fonksyon "téléphonie" a
➖Yon lòt bò sou "smartphones" yo oswa telefòn plizyè fonksyon yo, ki pi laj, ofri anpil lòt posiblite. Tout etid sa yo souliye ki jan telefòn yo kontinye ap pwogrese. San nou pa bliye gen yon jounen mondyal pou telefòn mobil depi 2001.
*Istwa telefòn mobil yo*
Telefòn mobil yo se rezilta diferan teknoloji ki te egziste deja, nan lane 1940. Envansyon sa atribiye a Dr. Martin Cooper, direktè rechèch ak devlòpman nan Motorola ki te fè demonstrasyon sa nan lari pou premye fwa nan New York nan dat 3 avril 1973. Premye telefòn mobil komèsyal la, ki te fèt pa Motorola, te lanse nan dat 6 mas 1983 nan Etazini yo ki te rele: *Motorola DynaTac 8000 la.*
Premye aparèy analòg yo te AMPS (DynaTac 8000) oswa NMT. Answit li te ranplase pa anpil lòt aparèy ki te sèvi avèk nòm Ameriken yo dijital D-AMPS oswa CDMA, oswa sa yo ki te gen orijin Ewopeyen GSM ak Edge, oswa menm sa ki te siksede rezo GSM (2G) ki defini nan gwoupman entènasyonal la 3GPP: 'UMTS (3G), epi LTE (4G). Nòm GSM te fèt nan ane 1980 yo byen bonè, ki soti nan yon dezi Ewopeyen ki te dispoze yon sistèm pan-Ewopeyen sistèm telefòn mobil, sa ki pèmèt itinerans yo fèt ant peyi yo.
Nan lane 1985 yo te fè tès posibilite teknik yo nan yon sistèm dijital, ki defini prensip debaz yo. Nòm GSM (2G) se te fondasyon pou rezo 3G yo, 4G e kounya 5G. Yo asepte ke envantè GSM yo, nan sans teknik e politik, se te mesye *Thomas Haug* ak *Philippe Dupuis*, respektivman 1e ak 2èm prezidan nan komite GSM nan. Pou sa a, yo te resevwa meday 2018 *IEE / RSE* James Clerk Maxwell nan men Prince *William Duc* nan Cambridge.
Dapre asosyasyon operatè GSM (GSMA), nòm GSM te itilize nan 2018 pa 5.1 milya de moun k ap viv sou Latè.
An jiyè 1992, "France Telecom" te lanse premye rezo telefòn mobil 2G ki te gen estanda GSM.
1996 wè pakè yo an premye pou piblik la an jeneral parèt, Lè sa a, 1997 se te sa yo ki an kat prepaye.
Dezyèm opsyon sa a fè li posib pou demokratize telefòn mobil lan menm pou moun ki pa gen revni regilye. Operatè yo te eseye vize jèn popilasyon an, sa yo pou moun li fasil pou chanje fòm yo.
An 2001, Orange (France Telecom) ak SFR te jwenn yon lisans UMTS. Yo chak te lanse rezo GPRS pa yo, epi EDGE ak UMTS. Bouygues Télécom te fè menm bagay la aprè sa.
Nan lane 2002, Bouygues te jwenn tou yon lisans UMTS epi li te lanse rezo 3G li a.
Nan lane 2009, Free Mobile te jwenn 3G band frekans; sa pèmèt li pozisyone tèt li kòm 4èm operatè mobil fransè. Entansyon li se te bay pi ba pri yo ofri pou moman an.
Nan lane 2012, Free Mobile te lanse 4èm rezo mobil lan an Frans ak de plan mobil ki pat gen angajman, younn avèk € 2, e dezyèm lan avèk € 19.99. Li te fini pa satisfè objektif li yo pandan li te voye de plan sa yo.
2012 te make pa lansman de 4èm jenerasyon rezo telefòn mobil (4G). 4G pèmèt ou navige pi vit pase 3G avèk vitès ki pi wo. Tan pou telechaje yo te pi kout. Itilizatè yo te vin pi gouman chak jou nan done mobil yo, avèk videyo yo e pataj dokiman ak dosye. 4G ka satisfè bezwen sa ki ap grandi chak jou yo.
*Demokratizasyon rezo a*
Depi 2010, majorite nan telefòn mobil yo te parèt ak anpil fonksyon adisyonèl, ki te posib gras ak entegrasyon yon sistèm eksplwatasyon avanse nan telefòn nan: ki te sou telefòn "smartphones" yo (telefòn entèlijan). Kantite moun ki ap itilize telefòn mobil nan Repiblik Popilè Lachin rive nan 929.85 milyon nan 2011, e 87.2 milyon te itilize 3G nan fen mwa Jiyè 2011, 4G (LTE) a te kòmanse gen nan lane 2013. An 2013, lavant anyèl mondyal nan "smartphones" yo te 940 milyon dola ki te depase lavant telefòn avan yo ki te 860 milyon dola.
*Kijan telefòn mobil penetre mond lan*
Nan lane 2014, te gen 7.175 milya moun atravè mond lan e 6.915 milya te fè abònman telefòn mobil dapre Inyon Entènasyonal telekominikasyon, ki koresponn ak yon to pousantaj kijan an jeneral mobil te penetre mond lan jiska 96%. Chif sa yo te bay daprè rejyon yo nan mond lan ak kijan etap devlopman yo te ye (3.5 milya abòne nan rejyon Pasifik Azi ak yon pousantaj penetrasyon 89%, 1 milya nan Amerik yo ak yon pousantaj 109%, 750 milyon nan Ewòp ak yon pousantaj de 126%, 550 milyon nan Lafrik ak yon pousantaj de 63% ...). Selon yon etid 2008 ke Bank Mondyal te fè nan plis pase 100 peyi, yon ogmantasyon 10% pousantaj mobil yo te penetre nan yon peyi te akonpaye pa yon ogmantasyon 0.8% nan GDP li.
Nan lane 2018, devlopman an remakab nan divès rejyon nan mond lan: 4.31 milya abòne nan rejyon Pasifik Azi a ak yon pousantaj penetrasyon de 102%, 1.07 milya nan Amerik yo ak yon pousantaj de 106% , 1.106 milya nan Ewòp ak yon pousantaj de 131% ak 1.04 milya nan Afrik ak yon pousantaj de 82%.
*Jèn yo fas ak telefòn mobil*
Selon antwopològ Mizuko Ito, telefòn mobil se yon revolisyon nan vi prive jèn yo: “Anvan ekzistans telefòn mobil la, lè yon moun rele yon moun, te gen chans ke li te tonbe sou yon paran, yon frè oswa yon sè ki reponn. Mobil la te vin chanje jwèt la ak jèn moun lè yo te vin genyen li, paske se te premye fwa yo te gen aksè enkondisyonèl prive avèk kamarad klas yo.
Nan lane 2016, 77% moun ki fransè gen yon "smartphone", 58% pafwa itilize li pandan y ap kondwi, 41% konsilte li nan mitan lannwit ak 7% menm reponn a mesaj yo, 84% sèvi ak li pandan y ap gade televizyon, 66% itilize li pandan y ap travèse lari a, e 81% admèt ke yo sèvi avèk li sou tab la ak fanmi oswa zanmi yo. Nan lane 2015, yon fransè an mwayèn te pase plis tan sou "smartphone" li ke pase tan devan televizyon. *Flurry Analytics* te montre yon ogmantasyon klè kijan moun yo dejwe nan telefòn mobil (kantite moun ki sèvi avèk mobil yo plis pase 60 fwa nan yon jounen ogmante de 59% pandan yon ane (ki soti nan 2014 a 2015). E nan nivo mondyal la kantite moun ki adikte ak mobil yo te ogmante soti nan 176 milyon nan lane 2014 a 280 milyon nan lane 2015.
Anfen daprè sa nou sot li la, nou wè kijan *Telefòn mobil* yo vin trè enpòtan nan mond lan, avèk pousantaj moun k ap monte chak jou, ni nan jan yo itilize l, oswa jan yo sèvi avè l.
Se tout sa nou te genyen pou ou nan ribrik la pou jodia, nou ba w randevou pou dimanch pwochen pou rès ribrik sa.
*Rechèch:* Antar Kendrick JEAN PIERRE
*Redaksyon/Tradiksyon:* Antar Kendrick JEAN PIERRE
*JL Hospi-Tech | Forum*
Nou se solisyon an.